Talk:Slavica (alphabet)

From Wikipedia, the free encyclopedia

Chinese character "Book" This article falls within the scope of WikiProject Writing systems, a WikiProject interested in improving the encyclopaedic coverage and content of articles relating to writing systems on Wikipedia. If you would like to help out, you are welcome to drop by the project page and/or leave a query at the project’s talk page.
??? This article has not yet been assigned a rating on the Project’s quality scale.
??? This article has not yet been assigned a rating on the Project’s importance scale.


There are two processes related to languages: disintegration and integration. What will be the distant future of Serbo-Croatian language?—The preceding unsigned comment was added by R.igic (talkcontribs).

Irrelevant. Wikipedia is not a discussion forum but an encyclopedia. I would recommend you read Wikipedia:Guide to writing better articles so you can further improve this article. Shinhan 17:11, 3 September 2006 (UTC)

[edit] Original article

I am moving the following text from an HTML comment in the article. Aparently this was the text upon which this article was originally based:

"Original article
Godine 1987, je objavljena knjiga "Nova slovarica" (Univerzal, Tuzla)u kojoj je autor, Rajko Igic, dao novo pismo, slavicu, za srpski ili hrvatski jezik. Taj alfabet je kombinacija latinice i cirilice i namenjen je narodima bivse Jugoslavije koji govore prakticno jedan jezik, a mogu da ga pisu na dva razlicita pisma. Osnov za slavicu je 17 latinicnih slova; osam cirilicnih slova se koriste u onim slucajevima gde latinica upotrebljava dijakriticke znake i kombinovana slova. Ova se slova dobijaju njihovim cirilickim ekvivalentima. Pet zajednickih slova - a, e, o, j, k - takodje su ukljucena u novi alfabet. Tako slavica sledi princip jednog grafema za jedan glas, princip takodje proizisao iz cirilicke azbuke.
Novi alfabet su 1988. i 1989. godine testirali ucenici osnovne skole "Mate Balota" u Bujama, Republika Hrvatska i nova azbuka je posebno bila privlacana ljudima iz Bosne, Vojvodine i Istre. Strogo protivljenje je tih godina zabelezeno u hrvatskim medijima. O slavici je u vreme i posle gradjanskog rata pisano u dnevnoj stampi (Vecernje novosti, Front slobode i dr.) i u nekim casopisima (American Psychologist,1999; Prosvjetna poslanica, 2006). Tesko je predvideti hoce li i kada zavadjeni narodi biti naklonjeni nuznoj reformi alfabeta."

- dcljr